Turanj
Turanj
Turanj
Turanj
Turanj
Turanj
Turanj
Turanj
Turanj
Turanj
Turanj
Turanj

Turanj

Otplivale moje misli, po bonaci, u Pašman doli. Priko Babca, Komornika, vraćaju se k meni gori. Bonaca mi spokoj daje, u duši mi mir počiva. Lipo li je sidit', gledat' kako Turanj dragi sniva...

Područje Turnja bilo je naseljeno od brončanog doba, a prvi arheološki tragovi potječu još iz mlađeg kamenog doba. U brončano doba su bile naseljene "gradine" na brdima oko Turnja i jedna na otočiću Ričulu (Zeleni školj) na kojem se je kasnije nalazila i antička lučica. U to doba je otočić još bio spojen sa kopnom. Prvo naselje se zvalo Tukljača (Tukljačane, Tuklječane), a u rimsko doba su se tu nalazile tri lučice i veliko rimsko imanje. S vremenom je razina mora rasla pa je napravljen i nasip kako bi se održao put do Ričula, a nasip je i danas vidljiv (na oko 2 m dubine) te se vidi da je napravljen od balvana i kamena. U uvali koja je nekoć služila kao lučica pronađen je mlinski kamen. Pošto je morska struja vrlo jaka na tom mjestu (a sigurno je bila i jača dok je postojao dio nasipa koji je kanalizirao tok morske vode) pretpostavlja se da bi se moglo raditi o svjetski rijetkom mlinu pogonjenom morskim strujama.

Tukljača je u to vrijeme bila samostalna župa, a iz tog vremena su sačuvane tri crkvene knjige na glagoljici i dva povijesno važna glagoljaška kamena natpisa. Sačuvan je i dio antičkog vodovoda Biba - Jader. Na mjesnom groblju se nalazi crkvica koja je 845. godine podignuta na ostacima rimske villerustice, a koja se u povijesnim ispravama naziva crkva Neoskvrnjenog začeća ili Sv. Marija, a u nekim spisima i Stellamaris.

Sadašnji Turanj se u povijesnim ispravama prvi put spominje u XIII. stoljeću, a 1444. godine je u Turnju sagrađena utvrda hrvatskih plemića Meštrovića. Po toj kuli je Turanj dobio ime Toretta (prema latinskom turis - toranj, kula) koje je s vremenom dobilo današnji oblik. Utvrda je bila sagrađena tik uz more, a zidine su podupirale tri kule. Iz tog vremena je ostala sačuvana jedna kula (Kaštel), glavna vrata i dio bedema. Turanj je za vrijeme Kandijskog rata bio carinarnica, a inače je kroz povijest poznat kao megdanište na kojem su se odvile mnoge bitke. U to doba je dio stanovništva bio sklonjen na obližnje otoke Pašman i Babac, a Turanj su jednom prilikom Mlečani zapalili da ne bi pao u turske ruke. Zanimljiv je podatak da je svjetionik na Babcu najstariji svjetionik u Pašmanskom kanalu, iz 1876. godine.

Unutar Turanjskih zidina je 1450. sagrađena crkva kojoj je zaštitnica bila Mala Gospa ili Ružarica. Tu crkvu je za vrijeme Kandijskog rata srušio i zapalio Ibrahim paša, a na njenom mjestu je 1675. sagrađena sadašnja župna crkva Gospe Karmelske.

Kulturna dobra upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara:
Crkva Svetog Andrije na otoku Babcu, 13. i 14. stoljeće
Ostaci antičke vile i nasipa iz prapovijesti i antike između rta Tukljača i otočića Ričula

Udruge sa sjedištem na području Turnja:
Kulturno umjetnička udruga "Maslina"
Ženska klapa Karmel
Nogometni športski klub "Croatia"
Vaterpolo klub "Croatia"
Udruga za poticanje razvoja mjesta Turanj "Kaštel"