Danas je Sveti Filip i Jakov atraktivno turističko mjesto, koje se proteže uz obalu Pašmanskog kanala. Središte je Općine Sveti Filip i Jakov.

Mnogi nalazi, suhozidi, grobni humci, gospodarska imanja, ljetnikovci, svjedoci su naseljenosti ovog područja od prapovijesnih vremena. U cilju očuvanja kulturnog nasljeđa utvrđen je popis dobara – područja i pojedinačnih građevina s određenim ili predloženim stupnjem zaštite. Također, postoje evidentirana arheološka nalazišta koja treba istražiti i odrediti im površinu, te arheološki lokaliteti poznati iz literature kojima trenutno nije moguće utvrditi točan položaj.

Kulturna dobra upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara:
• Crkva Svetog Roka u Rogovu, 13. stoljeće
• Ljetnikovac Borelli
• Ostaci ville rustice s cisternom bačvastog svoda uz obalu i pristaništa u obliku slova L na Frmiću, sa zapadne su strane otočića u moru ostaci temeljne konstrukcije pristaništa u obliku slova „L“
• Frmić s podmorskim i kopnenim arheološkim ostacima

Na području današnjeg mjesta Sveti Filip i Jakov u dalekoj prošlosti prije gotovo tri milenija postojalo je maleno Liburnsko naselje, čiji ostaci su vidljivi u suhozidima i grobnim mjestima iz kojih potječu nalazi koji se danas čuvaju u Biogradskom muzeju. Ovo područje dobiva na važnosti zbog blizine kraljevskog Biograda koji je imao posjede i u zaleđu Svetog Filip i Jakova. Tako je oko današnje crkve Svetog Roka postojalo selo Rogovo, te kaštel Dvorine. Crkva Svetog Roka pripada romaničkom dobu koji je rijetko sačuvan izvan srednjovjekovnih primorskih gradova. Zbog toga je crkva svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture.

Rogovo je imalo najkraći put do mora kod današnjeg mjesta na kojem je tada u 12.stoljeću postojala tek malena crkvica posvećena Svetom Filip i Jakovu, te je kasnije po njoj selo dobilo ime. U 15 st. javlja se prvi put ime “San Filip e GiacomodiRogovo”, tj. seoce je još uvijek bilo pod Rogovom i zato se i zvalo Rogovski pristan, zbog pristaništa koje se je tu nalazilo. Današnja stara jezgra nastala je kroz 16 stoljeće i u 17. stoljeću. Na ulazu u staru jezgru, nalazi se Kaštel iz 17 stoljeća u kojeg je uzidan grb jednog rogovoskog opata. Crkva Svetog Mihovila spominje se još u 16. stoljeću, ali je stradala od Turaka pa je 1707. godine podignuta današnja crkva sa prelijepim zvonikom. Isto tako, postoje ostaci Benediktinskog dvora iz vremena dok je u Svetom Filip i Jakovu bila i luka benediktinske opatije na Rogovu.

Udruge sa sjedištem na području Svetog Filip i Jakova:
Amaterska kazališna udruga "Kuntrata"
Dalmatinska muška klapa Cantus
Kulturno umjetnička udruga Pristan
Kulturno umjetničko društvo Sveti Roko
Udruga za promicanje plesa „Prvi ples“
Udruga za očuvanje i promicanje zavičajne baštine „Stara škola“
Atletski športski klub „Rogovo“
Boćarski klub "Sveti Filipi Jakov"
Jedriličarski klub Sveti Filip i Jakov
Košarkaški klub "Pristan"
Nogometni športski klub "Nova zora"
Pikado klub Pristan
Ragbi klub "Atletiko Filipjakov"
Vaterpolo klub "Gusar"
Šahovski klub "Nova zora"
Ženski vaterpolo klub "Gusar"
Dobrovoljno vatrogasno društvo Sveti Filip i Jakov
Udruga "Napredak"
Udruga ljubitelja golubova listonoša „Sveti Filip i Jakov“
Udruga žena s osmjehom Sveti Filip i Jakov